Vitamini ADEK - svojstva i doziranje
Vitamini topljivi u mastima su skupina spojeva s vrlo širokim utjecajem na razvoj tijela, zdravlje i proces starenja. Odgovarajuća razina njihove opskrbe moguća je raznolikom prehranom i pravilnom higijenom načina života. Ponekad međutim, dnevni jelovnici nisu u stanju zadovoljiti potrebe organizma i tada može biti potrebna suplementacija.

Uloga vitamina A
Naziv vitamina A obuhvaća spojeve sličnih svojstava, odnosno retinol i njegove kemijske derivate te neke karotenoide, koji zapravo predstavljaju provitamin (prekursorsku tvar) vitamina A. Njegova je najvažnija funkcija pridonijeti zdravlju očiju i " djelovanju" osjetila vida. Sudjeluje u razvoju fetusa te je antioksidans i regulira aktivnost imunološkog sustava. Odraslo tijelo treba oko 700 µg ekvivalenta retinola dnevno za žene i oko 900 µg za muškarce.
Unosimo ga uglavnom konzumacijom iznutrica, jaja, ribe ili nekih mliječnih proizvoda. Njegov prethodnik, uglavnom beta karoten, može se konzumirati s mrkvom, brokulom ili breskvama. Suplementacija se najčešće koristi kod loše uravnotežene prehrane, uključujući ukupnu dnevnu opskrbu koja ne bi trebala prelaziti oko 3000 µg.
Uloga vitamina D
Vitamin D, tj. kolekalciferol (vitamin D3) i ergokalciferol (vitamin D2), drugi su hranjivi sastojci važni za zdravlje. Ovaj vitamin je neophodan za pravilan metabolizam kostiju, a također je uključen u regulaciju endokrinog i imunološkog sustava. Od velike je važnosti i za živčani sustav. Procjenjuje se da bi odrasla osoba trebala dnevno unositi najmanje 15 µg kolekalciferola, koji se u organizam može unijeti uglavnom masnom ribom i, u manjoj mjeri, jajima.
Izvori koji nisu životinjski manje su učinkoviti u zadovoljavanju potreba za vitaminom D, npr. gljive koje sadrže ergokalciferol. Prehrana u dozama koje dostižu dnevnu potrebu preporučuje se gotovo svima koji ne jedu redovito ribu i nedovoljno izlažu kožu sunčevim zrakama. Smatra se da je najveća podnošljiva doza oko 100 µg dnevno.
Uloga vitamina E
Vitamin E, što je skupni naziv za tokoferole i tokotrienole, jedan je od najmoćnijih antioksidativnih nutrijenata. Ima veliku ulogu u zaštiti tjelesnih stanica i funkcioniranju imunološkog sustava. Poznat je po svom preventivnom djelovanju u kontekstu kardiovaskularnih i karcinomskih bolesti. U odrasloj dobi preporučuje se unos minimalno 8 mg alfa tokoferola dnevno za žene i 10 mg za muškarce. Njegov su glavni izvori biljna ulja, stoga ponekad može biti potrebna suplementacija kada se ne unosi dovoljno. Gornjom podnošljivom granicom konzumacije smatra se oko 1000 mg dnevno.
Uloga vitamina K
Dva spoja nazivaju se vitaminom K – filokinon i različiti oblici menakinona. Poput vitamina D, igraju ulogu u tjelesnom metabolizmu kalcija i jačaju kosti. Vitamin K također sudjeluje u procesima zgrušavanja krvi i uključen je u transport lipoproteina. Odrasle žene trebaju unositi najmanje 55 µg, a muškarci 65 µg filokinona dnevno. Nalazi se uglavnom u zelenom lisnatom povrću. Izvori menakinona su pak meso organa, jaja i neki mliječni proizvodi. Dodatak može biti potreban uz slabo raznoliku prehranu, ali gornje granice nisu postavljene.